![]()
|
|||||||
PROMJENA AUTONOMNIH INVESTICIJA2. PROMJENA AUTONOMNIH INVESTICIJA POVEĆANJE I utječe na pomak IS krivulje paralelno UDESNO…jer se Y povećava SMANJENJE I utječe na pomak IS krivulje paralelno ULIJEVO…jer se Y smanjuje 3. PROMJENA GRANIČNE SKLONOSTI INVESTIRANJU Promjena granične sklonosti investiranju je promjena koeficijenta smjera krivulje I, što mijenja i nagib krivulje IS Povećanje granične sklonosti investiranju znači smanjenje koeficijenta smjera u funkciji investicija.Povećavaju se investicije, povećava se Y. IS krivulja se pomiče udesno, jer se Y povećava (isto ishodište pravca). 4. PROMJENA GRANIČNE SKLONOSTI ŠTEDNJI Promjena granične sklonosti štednji je promjena koeficijenta smjera krivulje štednje, što mijenja i nagib krivulje IS. Povećanje granične sklonosti štednji znači da se više štedi, a manje investira. To smanjuje domaći proizvod Y. Povećanje granične sklonosti štednji mijenja nagib krivulje IS koja postaje vodoravnija (osjetljivija na promjene kamatnjaka). IS krivulja se pomiče ulijevo, jer se Y smanjuje (isto ishodište pravca). Povećanje granične sklonosti štednji utječe na smanjenje granične sklonosti potrošnje tj.na smanjenje potrošnje C i na smanjenje Y-pomak IS krivulje ulijevo 5. Objasni LM krivulju i kako utječe sve na nju ? - LM krivulja - pozitivno nagnuta prema osi apscisa - grafička slika ravnoteže na novčanom tržištu jer pokazuje razinu domaćeg proizvoda pri kojemu je za svaki kamatnjak novčana ponuda jednaka ukupnoj potražnji za novcem; - točke iznad krivulje LM leže u neravnoteži na novčanom tržištu - promjena novčane mase od strane monetarnih vlasti uz iste cijene utječe na promjenu krivulje kao i promjena razine cijena uz istu novčanu masu - promjena u autonomnom dijelu špekulacijske potražnje pomakla bi paralelno prema sjeveroistoku, a smanjenje prema jugozapadu - povećanje ponude novca utječe na paralelno pomicanje krivulje udesno (prema istoku) što znači da uz dani kamatnjak rezultira veći domaći proizvod za koji se ostvaruje ravnoteža na novčanom tržištu - porast cijene p smanjio bi realnu novčanu ponudu M/p što bi pomaknulo ulijevo LM krivulju (rezultat je niži domaći proizvod) 6. Vrste kamatnjaka ? - nominalni kamatnjak –iznos koji se plaća po jedinici (ili 100 jedinica) pozajmljenih novčanih sredstava; postotni iznos koji zajmoprimac plaća zajmodavcu - realni kamatnjak –ako od nominalnog odbijemo stope očekivane inflacije - novčani kamatnjak –onaj kamatnjak pri kojem se uspostavlja ravnoteža na novčanom tržištu; pri kojem se izjednačuje potražnja za novcem s ponudom; pokazuje ga LM krivulja - „realni“ kamatnjak -pokazuje ga IS krivulja; kamatnjak pri kojem se izjednačuju štednja i investicije (ravnoteža na robnom-realnom tržištu); - „tržišni ili ravnotežni“ kamatnjak –onaj kamatnjak pri kojem su „realni“ i „novčani“ kamatnjak jednaki; sjecište IS i LM krivulja; istodobna ravnoteža na tržištu roba i novca - „naravni“ kamatnjak –onaj kamatnjak koji izjednačuje planirane investicije i štednju na razini pune zaposlenosti; Blinder ga naziva neutralni realni kamatnjak 7. Objasni model otvorene privrede ? Y=C Y=C+I Y=C+I+G Y=C+I+G+E Uvođenje sektora inozemstvo kao četvrtog sektora (C+I+G+E), omogućuje da domać i proizvod ne mora biti jednak finalnoj uporabi domać ih rezidenata, tj, zbroju osobne, investicijske i budžetske potrošnje. Zato se u otvorenoj privredi vrijednost proizvodnje mjeri domać im (bruto) proizvodom, a ne nacionalnim dohotkom. U otvorenoj se privredi zapošljavaju osim domaćih i inozemni proizvodni faktori -Udio vanjske trgovine robom i uslugama u domaćem proizvodu mjeri otvorenost neke privrede. -Što je privreda otvorenija, to su njezine koristi od međunarodne razmjene veće ZAMKA LIKVIDNOSTI: Pri niskim kamatnjacima funkcija špekulativne potražnje je jako elastična. Imatelji gotovine postaju indiferentni, da li će taj novac uložiti u obveznice ili ga držati kao gotovinu Dosegnut je tako niski kamatnjak da ga povećanje ponude novca više ne može sniziti.
|
|||||||
|